Valentine's Day Pumping Heart
animasi blog

Tuesday, April 12, 2016

Biodata

Naran                  : Anacleto Madeira 
Naran Bolu        : Engky   
Municipio           : Ermera, Ponilala  
Hela Fatin          : Beto Leste
Estudu                 : Instituto Profissional De Canossa
Departementu : Enjenaria Informatika




Wednesday, April 6, 2016

Manajementu Projetu

Obra Litelaria
Manajementu Projetu

  
Kria Husi :

Naran                  :Anacleto Madeira
N R E                   :21401006
Semester               : V
Departamentu     : Enjeñaria Informátika
Mateira                : Software Engineering




INSTITUTO PROFISSIONAL DE CANOSSA
( IPDC )
2016


LIA MAKLOKEN
Liu husi biban ida ne’e hakerek nain ne’ebe mak hamahan aan iha Instituto Profissional  De  Canossa  ( IPDC),  ho  laran to mak hakarak agradese ba Aman Maromak nudar kriatura hotu nia nain ne’ebe haraik grasa espíritu matenek nian mai hau hodi hakerek obra ida ne’e ho nia titulu “ Manajementu Projetu ” maski sei falta lia fuan balu maibe konsege remata ho sussesu.
Nomos iha momentu ida ne’e hakerek nain la haluha agradese mos ba Dosente António Soares, S.Kom. ne’ebé lori mateira Software Engineering hodi akompaña ona ami no sai mos hanesan matadalan iha prosesu aprendizazen nia laran tomak, hodi abilita no motiva nafatin ami ida-idak hodi halo obra ruma hodi nune’e ami mos bele sai Estudante ne’ebe mak  Professional iha ami nia estudu rasik. Ho fiar metin katak ho obra ida ne’e sei lori ami ba sussesu iha ami nia kareira estudu nian iha futuru. Obrigado wain.


                                                                                  Dili, 4 ba Abril ba 2016

                                                                                                     Hakerek Nain


KAPÍTULU I
LIAN DAHULUK

A.    Introdusaun
            Manajementu projetu ne’e hanesan Disiplina ba materia ida iha tinan 1950 nian liu ba, Amerika hanesan nasaun ne’ebé primeira vez uza mateira manajementu projetu. Henry Gantt sai hanesan aman ba mateira ne’e tanba nia mak hahú implementa , mateira manajementu projetu, iha mos naran ne’ebé tuir deit metode ne’ebé uza, hanaran “Gantt Chart”. Presiza hatene katak estuda manajementu projetu ne’e la susar susar ida tanba iha laran ne’e koalia deit fraze sira ne’ebé mak ita ema lor-loron hasoru iha maibe aumenta deit logika no la’o tuir regras ne’ebé espesifiku. Kuandu bazeia fali ba projetu ne’e esforsu ida ne’e bé mak hahú to’o remata iha akoñtesimentu ida, ne’ebé iha nia kriteira rasik ba tempu, osan ho ambiente ne’ebé presiza husi Benefisiariu sira.
Haree ba ema nia moris ne’ebé dezenvolvidu tebes, iha era teknolojia ohin loron nian lais liu ho komplesu projetu ne’ebé hala’o serbisu hodi involve mos ema iha ambiente ida hodi forma forsa fiziku, material ho mos despeza ne’ebé aumenta bo’ot liu tan. Iha mos  direjente ne’ebé mak metin liu iha kompetisaun kontrolu projetu hodi atinji mehi povu nian no bele mos presiza maneira kontrolu ba metode tekniku ne’ebé diak liu tan atu nune’e ema ne’ebé hala’o serbisu iha ambiente ne’e ho efisensia no efetivu ba presiza tomak iha manajemenetu projetu refere. Ho lia fuan seluk projetu buras tanba buka suporta besik liu ba kontrolu ne’ebé sai lolos ezizensia ho karakteristika atividade projetu nian, iha atividade ne’ebé dinámika ho diferensia nomos atividade operasional rutin ( Ba mai).
B.     Faktu ba Problema sira
Iha ne’e hakerek nain sei foti kestaun balu ne’ebé sai hanesan problema hodi dezafia hakerek nain hodi buka solusaun ba problema hirak ne’e. Problema hirak ne’e mak :
§  Saida mak Manajementu ?
§  Saida mak projetu ?
§  Saida mak manajementu projetu ?
§  Oinsa halo planu no buka hatene faillansu sira ne’ebé mak mosu iha projetu sira ?

C.    Objetivu ho Benefisiu
Objetivu ho benefisiu estuda husi manajementu projetu ba obra litelaria ne’e mak ami halo hanesan :
§  Hodi buka hatene no kompriende definisaun-definisaun manajementu, projetu ho manajementu projetu.
§  Buka hatene lalaok planu ba projetu sistema informasaun.
§  Buka hatene metodologia geral ba kontrolasaun projetu (Metode Generiku)
§  Atu hasa’e koñesimentu intima siensia nian kona ba aspetu hotu iha atividade manajementu projetu nian.
§  Abilita no prepara ami atu Hala’o projetu ruma.
§  No fiar katak obra litelaria ne’e sei fo benefisu ba ita hotu ne’ebé mak le hodi komprende mos kona ba manajementu projetu.

KAPÍTULU II
PROBLEMATIZASAUN
A.    Definisaun Manajementu Projetu
1.1  Manajementu
Manajementu mak hanesan atividade ne’ebé tuir ninia planu, organizasaun, lalaok ba determinasaun no lidera nomos sai ukun ne’ebé halo kontrolu ba ambiente ne’ebé soin ba organizasaun ho efisiensia hodi to’o nia objetivu. Iha Parte seluk Manajementu mos hanesan prosesu ida ba hanoin iha ne’ebé individu hanesan parte ida husi organizasaun ne’ebé involve hodi halo planu, organiza, la’o tuir prosedimentu legal no haree ba atividade sira ne’ebé tama ona iha kategoria ba serbisu hala’o direitamente bei-beik ba bei-beik la’o tuir tempu ne’ebé mak determina ona. Atu prosesu manajementu la’o ho diak, presiza kria sistema iha estrutura organizasaun nian ne’ebé mak metin ka solidu.Ba organizasaun refere iha atividade hotu tenki tuir orientasaun atu nune’e bele to’o nia alvu (tarjetu). Organizasaun ne’e nia funsaun hanesan halibur no hamoris hodi jere tempu, konseptu, idea-idea manajementu. Tan ne’e bele dehan katak manajementu hanesan lalaok ida ne’ebé ema hotu tau iha reponsabilidade ida-idak nian ne’ebé iha relasaun metin liu ho sira seluk.
Ba organizasaun refere iha atividade hotu tenki tuir orientasaun atu nune’e bele to’o nia tarjetu.Organizasaun ne’e nia funsaun hanesan halibur no hamoris hodi jere tempu, konseptu, idea-idea manajementu. Tan ne’e bele dehan katak manajementu hanesan lalaok ida ne’ebé ema hotu tau iha reponsabilidade ida-idak nian ne’ebé iha relasaun metin liu ho sira seluk.
1.2     Projetu
Projetu hanesan atividade provizoriu ne’ebé hala’o ka fó direitamente ba tempu ne’ebé iha limitasaun no alokasaun ambientetal refere ho nia razaun hodi fó rezultadu ba produtu (deliverable) tuir nia kriteira ne’ebé marka ona ho klaru.  Projetu hanesan serbisu iha atividade ida ne’ebé hala’o tuir ezizensia husi owner ka soin ba projetu ne’ebé hakarak atinji objetivu refere no hala’o husi trabaladór tuir owner ka soin ba projetu nia hakarak ho espesifikasaun ne’ebé iha. Iha projetu nia laran hala’o tuir soin ba projetu nia hakarak no trabaladór iha dever atu halo tuir knaar ne’ebé tuir duni kontratu ba determinasaun tempu ne’ebé mak halo ona konkordansia entre soin ba projetu ho trabaladór. Projetu hetan mosdimensaun bo’ot no ki’ik atu nune’e presiza halo tuir tempu ne’ebé mak determina ba projetu lais no kleur tuir kontratu ne’ebé iha.
Ezemplu ba projetu iha mundu IT nian hanesan hetan pertim matenek nain software iha kompañia software house, sira iha espesialidade ba halo aplikasaun accounting, no sira hetan orden hodi halo aplikasaun refere husi kliente balun maibe antes ne’e halo tiha akordu kona ba problema selu osan ho aspetu balu.
1.3     Manajementu Projetu
Manajementu projetu hanesan parte ida husi siensia, Arte, sasan ho tekniku ba atividade projetu nian atu nune’e lao tuir regulamentu ho nessesiidade husi projetu hotu. Prosesu husi manajementu projetu fahe ba grupu lima (5), iha grupu lima ne’e mak hanesan : Initiating process, Planning process, Executing process, Controlling process hoClosing process.
B.     Kontestu Manajementu Projetu ho IT
Informasaun Teknólojia (IT) sai tiha ona espetakulasaun ba atividade fila liman (bisnis) iha mundu. Investe ho mudansa teknólojia informasaun hanesan fenomena ida ne’ebé fiar metin iha suspetu fila liman sei aumenta valor kresimentu ekónomia sustentavel.Fenomena ne’e sei dudu no atinji hahusuk ba serbisu iha area IT nian hodi kompete iha teknólojia ida agora ne’e hodi hatan ba nesesiade iha merkaduria presiza. Edukasaun iha lisaun IT nian ho nia area ne’ebé la hanesan haree ba mudansa ba estudu nian ne’ebé aumenta barak liu tan, Produtór IT diak ba hardware nomos ba software sempre inovativu no iha dezenvolvidu ba produtu-produtu sira. Serbisu iha area IT iha karakteristika ne’ebé espesifiku kompara ho serbisu non-IT,Parte ne’e haree ba karakteristika IT ne’ebé la kotun entre atividade organizasaun hotu.
C.    GRUPU BA PROSESU MANAJEMENTU PROJETU
1.1  Prosesu Projetu
Projetu hari husi prosesu  balun. Prosesu ba projetu hala’o husi ema no geralmente hetan mos husi kategoria prinsipal rua (2) :
1.      Prosesu manajementu projetu iha relasaun ho resposta no iha organizasaun ba serbisu projetu nian.Prosesu manajementu projetu ne’ebé espair ba projetu bo’ot ruma.
2.      Produtu ba orientasaun nian nia prosesu iha relasaun ho ambiente no kria produtu ba projetu ruma. Projetu ba orientasaun prosesu ne’ebé sempre iha nia definisaun husi siklus moris ba projetu no iha variasaun tuir area aplikasaun.

1.2  Prosesu ba Grupu
Prosesu Manajementu Projetu forma sai grupu lima (5) mak hanesan :
1.      Initiating Processes (Inisia Prosesu).
2.      Planning Processes (Palnu Ba prosesu).
3.      Executing Processes (Ezekuta Prosesu).
4.      Controlling Processes (Controla Prosesu).
5.      Closing Processes (Takan Ba Prosesu).
Grupu Lima(5) inportante ba Proseseu Manajementu Projetu ne’ebé temi ona iha leten nudar mak hanesan :
1.      Initiating Processes (Inisia Prosesu), ne'e iha organizasaun hodi hahú faze tuir mai husi projetu ida.
2.      Planning Processes (Palnu Ba prosesu), mak ida ne’ebé importante ba projetu ida tanba hala’o ba projetu ne’ebé mak seidauk hala’o antes ne’e.  Planu ne’ebé atu hala’o hodi prepara hanesan fasilidade ba prosesu ho dezenu ba prosesu.
3.      Executing Processes (Ezekuta Prosesu), ne’e atu hala’o intregasaun ba ambiental hotu ne’ebé presiza iha prosedur  hodi to’o objetivu, no hala’o tuir saida mak tau tona iha planu hodi hasai orden atu hatan ona ba proposta sira.
4.      Controlling Processes (Controla Prosesu), Hodi haree no monitoring ba mudansa projetu nomos halo identifikasaun ba lalaok tomak ne’ebé mak lao tuir prosedimentu ne’ebé mak kria tona iha antes ne’e.
5.      Closing Processes (Takan Ba Prosesu), hala’o formalizasaun rezultadu ba projetu produtu, serbisu ka rezultadu husi projetu refere to’o ona nia rohan ka atinji ona nia objetivu.
D.    Difikuldade ne’ebé akoñtese
Manajementu projetu tenki halo adaptasaun ba mudansa sira, tanba la iha projetu ida ne’ebé mak hetan 100%  no la’o tuir los ho planu sira.Haree ba relasaun ho serbisu ema manajer nian, tan ne’e presiza iha area kbiit ka forsa ne’ebé soin husi ema manajer nian mak : Lidera, maneija ema (Konsumidór, suplier, manajer husi kolega ka staf), komunikasaun, negosiasaun, planu,maneija kontratu, buka fó solusaun ba problema no hanoin ne’ebé mak kreativu. Iha mos faillansu no difikuldade ne’ebé sempre mosu iha kontrolasaun ba projetu hodi difikulta prosesu ne’ebé mak la’o.
Difikuldade ne’ebé dala ruma akoñtese iha projetu ida nia laran mak hanesan tuir mai ne’e :
1)      La iha Komunikasaun ne’ebé la’o diak (Poor communication)
2)      Hala’o konkordansia ne’ebé la klaru ka inparsialidade. (Disagreement)
3)      La kompriende lalaok planu nian (Misunderstandings).
4)      Ambiente la suporta (Bad weather)
5)      Husik serbisu (Union strikes)
6)      Konflitu privadu (Personality conflicts)
7)      Manajementu ne’ebé la’o la diak (Poor management)
8)      Difinisaun ba tarjetu ho objetivu ne’ebé la klaru (Poorly defined goals and objectives)


KAPÍULU III
LIAN MAKTAKAN
A.    Rezumu/Konkluzaun
Manajementu projetu ne’e hanesan Disiplina ba materia ida ne’ebé hala’o iha tinan 1950 nian liu ba, Amerika hanesan nasaun ida ne’ebé primeira vez uza mateira manajementu projetu. Manajementu mak hanesan atividade ne’ebé tuir ninia planu, organizasaun, lalaok ba determinasaun ho lidera nomos sai ukun ne’ebé halo kontrolu ba ambiente ne’ebé soin ba organizasaun ho efisiensia hodi to’o nia objetivu. Manajementu projetu hanesan parte ida husi siensia, Arte, sasan no tekniku ba atividade projetu nian atu nune’e lao tuir regulamentu ho nessesidade husi projetu hotu. Projetu hanesan serbisu iha atividade ida ne’ebé hala’o tuir ezizensia husi owner ka soin ba projetu ne’ebé hakarak atinji objetivu refere no hala’o husi trabaladór tuir owner ka soin ba projetu nia hakarak ho espesifikasaun ne’ebé iha.
B.     Lia Tatolin
Liu husi biban ida ne’e hakerek nain ne’ebé hamahan an iha Instituto Profissional De Canossa (IPDC) hakarak hato’o katak :
  • §  Iha obra litelaria ne’e lia fuan balu sei sala
  • §  Litelaria ne’e mos hakerek nain foti referensia maioria husi Internet dala ruma iha definisaun balu la klaru ka la’o sees husi definisaun manajementu projetu
  • §  Bele mos la la’o tuir sistemátika forma litelaria nian
  • §  Ba faillansu sira ne’e hotu sai hanesan referensia ida ba hakerek nain ne’ebé mak kria obra litelaria ne’e hodi dezafia nafatin hakerek nain atu prepara diak iha futuru.








Tuesday, April 5, 2016

Imazen

Haiiii.......!!!! Belun Sira,
Informasaun Mak sai matadalan ba moris hodi hatene buat  sira ne'ebe mak akontese iha rai laran.
Xave ba hatene buat ruma mak Estuda no analiza.